Docsity
Docsity

Prepare for your exams
Prepare for your exams

Study with the several resources on Docsity


Earn points to download
Earn points to download

Earn points by helping other students or get them with a premium plan


Guidelines and tips
Guidelines and tips

The Role and Significance of the Logotet in Medieval Serbian Courts, Papers of History

The logotet, or chancellor, in medieval serbian courts was a high-ranking official who oversaw various administrative tasks related to the issuance and writing of legal documents. They were required to be widely educated, with knowledge of church law, secular laws, and legal norms. The logotet played a crucial role in the administration of the state, including the regulation of relations with coastal cities and the management of church properties. Famous logotets include rajko during the reign of stefan dečanski and joanikije during the reign of king dušan. The position of logotet continued to exist until the fall of the serbian kingdom, with some regional lords adopting the title. Notable logotets include dejan during the reign of tsar uroš and manojlo during the reign of despot đurađ.

What you will learn

  • How did the role of the logotet evolve over time in medieval Serbian courts?
  • What were the responsibilities of a logotet in medieval Serbian courts?
  • Who were some famous logotets in medieval Serbian history?

Typology: Papers

2019/2020

Uploaded on 07/27/2020

stefan-gavric-1
stefan-gavric-1 🇧🇪

11 documents

1 / 2

Toggle sidebar

This page cannot be seen from the preview

Don't miss anything!

bg1
Logotet
Titula logoteta ili logofeta na naše prostore je došla iz Vizantije. On se nalazio na
dvorovima srpskih kraljeva i careva i obavljao je dužnost starješine vladareve kancelarije i
osoblja koje je tamo radilo. Prema današnjim pojmovima logotet se izjednačavao sa
kancelarom ili vladarevim sekretarom. U njegovu nadležnost su spadali svi tehnički poslovi
vezani za izdavanje i pisanje javnopravnih isprava. Da je logotet imao velika ovlašćena
prilikom započinjanja pisanja i stilizovanja isprava koje je izdala vladareva kancelarija
svjedoče i izrazi logotet reče i logotet preruči koji se sreću pri kraju spisa. Da bi obavljao sve
ove poslove logotet je morao biti široko obrazovan što podrazumijeva poznavanje crkvene
književnosti i učenja pravoslavne crkve, poznavanje crkvenih kanona, svjetovnih zakona,
pravnih normi, vladajuće ideologije itd.
U istoriji je ostalo zabilježeno mnogo imena logoteta iz vladarevih kancelarija. Prvi
poznati je bio logotet Rajko koji se nalazio u službi Stefana Dečanskog, ali uz njegovo ime ne
stoji uvijek obavezno titula logoteta. Za vrijeme kralja Dušana, koji je ovu službu podigao na
nivo logotetstva velikog, posao je do 1337. godine obavljao srpski arhiepiskop i patrijarh
Joanikije. Njega su naslijedili Pribac, otac kneza Lazara, zatim Hrs ili Hris, Đurađ Povika i
Gojko. Oni su za svoj rad primali materijalnu nadoknadu od 30 perpera dok su poređenja radi
dijaci primali pet puta manje. Dušan u 25. članu svog Zakonika potvrđuje da je logotet u
svojoj nadležnosti uključivao oblast ili vlast nad crkvama. Ovo ovlaštenje se nije prostiralo na
crkveno učenje već se odnosilo na poslove koji su vezani za potčinjavanje zemljoposjednika i
određenih dobara pojedinim crkvama kao i potčinjavanje određenih crkvenih posjeda
manastirima. Od Dušana do pada srpskih zemalja pod tursku vlast postojao je samo jedan
logotet sa logotetstvom velikim koji je obuhvatao i vlast nad crkvama.
Posao logoteta je bio i da se brine za poštovanje starih zakona i odredaba iz
javnopravnih isprava kojima se regulišu odnosi srpske države sa primorskim gradovima bilo
da su oni pod njenom upravom ili da su autonomne komune poput Dubrovnika. Samim tim
logoteti su bili pogodni za obavljanje diplomatskih i spoljnih poslova. Ovim poslovima su se
bavili logotet Dejan za vrijeme cara Uroša kao i logotet Manojlo za vrijeme despota Đurađa.
Nakon raspada Carstva titulu logoteta na svojim dvorovima su zadržali i oblasni
gospodari. Prvi je to učinio kralj Tvrtko, ali njegov logotet nije imao nadležnost nad crkvom
pf2

Partial preview of the text

Download The Role and Significance of the Logotet in Medieval Serbian Courts and more Papers History in PDF only on Docsity!

Logotet

Titula logoteta ili logofeta na naše prostore je došla iz Vizantije. On se nalazio na dvorovima srpskih kraljeva i careva i obavljao je dužnost starješine vladareve kancelarije i osoblja koje je tamo radilo. Prema današnjim pojmovima logotet se izjednačavao sa kancelarom ili vladarevim sekretarom. U njegovu nadležnost su spadali svi tehnički poslovi vezani za izdavanje i pisanje javnopravnih isprava. Da je logotet imao velika ovlašćena prilikom započinjanja pisanja i stilizovanja isprava koje je izdala vladareva kancelarija svjedoče i izrazi logotet reče i logotet preruči koji se sreću pri kraju spisa. Da bi obavljao sve ove poslove logotet je morao biti široko obrazovan što podrazumijeva poznavanje crkvene književnosti i učenja pravoslavne crkve, poznavanje crkvenih kanona, svjetovnih zakona, pravnih normi, vladajuće ideologije itd. U istoriji je ostalo zabilježeno mnogo imena logoteta iz vladarevih kancelarija. Prvi poznati je bio logotet Rajko koji se nalazio u službi Stefana Dečanskog, ali uz njegovo ime ne stoji uvijek obavezno titula logoteta. Za vrijeme kralja Dušana, koji je ovu službu podigao na nivo logotetstva velikog , posao je do 1337. godine obavljao srpski arhiepiskop i patrijarh Joanikije. Njega su naslijedili Pribac, otac kneza Lazara, zatim Hrs ili Hris, Đurađ Povika i Gojko. Oni su za svoj rad primali materijalnu nadoknadu od 30 perpera dok su poređenja radi dijaci primali pet puta manje. Dušan u 25. članu svog Zakonika potvrđuje da je logotet u svojoj nadležnosti uključivao oblast ili vlast nad crkvama. Ovo ovlaštenje se nije prostiralo na crkveno učenje već se odnosilo na poslove koji su vezani za potčinjavanje zemljoposjednika i određenih dobara pojedinim crkvama kao i potčinjavanje određenih crkvenih posjeda manastirima. Od Dušana do pada srpskih zemalja pod tursku vlast postojao je samo jedan logotet sa logotetstvom velikim koji je obuhvatao i vlast nad crkvama. Posao logoteta je bio i da se brine za poštovanje starih zakona i odredaba iz javnopravnih isprava kojima se regulišu odnosi srpske države sa primorskim gradovima bilo da su oni pod njenom upravom ili da su autonomne komune poput Dubrovnika. Samim tim logoteti su bili pogodni za obavljanje diplomatskih i spoljnih poslova. Ovim poslovima su se bavili logotet Dejan za vrijeme cara Uroša kao i logotet Manojlo za vrijeme despota Đurađa. Nakon raspada Carstva titulu logoteta na svojim dvorovima su zadržali i oblasni gospodari. Prvi je to učinio kralj Tvrtko, ali njegov logotet nije imao nadležnost nad crkvom

zato što je u Bosni pored pravoslavne postojala i katolička crkva kao i crkva bosanska. Oni su nastavili da obavljaju diplomatske poslove pa je tako ostao zabilježen Vladoje koji je obavljao poslove sa Dubrovnikom i Splitom. Međutim nije svaki oblasni gospodar mogao uvesti titulu logotetstva velikog na svoj dvor. To je pošlo za rukom knezu Lazaru i njegovom sinu despotu Stefanu. Razlog za to može ležati u činjenici da je otac kneza Lazara bio logotet u službi cara Dušana kao i prisna saradnja sa crkvom koja je u knezu Lazaru vidjela nastavljača politike Nemanjića i od njega se očekivalo da ponovo okupi srpske zemlje. Oblast kneza Lazara postojala je sve veća a i staro sjediše Srpske crkve, Žiča, se nalazila upravo u njegovoj oblasti pa i ne čudi što je na njegovom dvoru uvedeno dostojanstvo logoteta sa logotetstvom velikim. Ovo se održalo i kod njegovih nasljednika, Lazarevića i Brankovića. Ponekad su i dijaci ili strarješine kancelarija oblasnih gospodara bili nazivani logotetima.