



Study with the several resources on Docsity
Earn points by helping other students or get them with a premium plan
Prepare for your exams
Study with the several resources on Docsity
Earn points to download
Earn points by helping other students or get them with a premium plan
Community
Ask the community for help and clear up your study doubts
Discover the best universities in your country according to Docsity users
Free resources
Download our free guides on studying techniques, anxiety management strategies, and thesis advice from Docsity tutors
Savremene strategije proizvodnje odece
Typology: Papers
1 / 6
This page cannot be seen from the preview
Don't miss anything!
V. Petrović^1 , J. Stepanović^2 , M. Pavlović^1 , D.B–Popov^3 , M.Reljić^4 (^1) Tehnički fakultet “M.Pupin”, Univerzitet u Novom Sadu, vlp@EUnet.yu (^2) Tehnološki fakultet, Univerzitet u Nišu, 3 COMETCOOP, Vršac, (^5) Visoka tekstilna strukovna škola za dizajn, tehnologiju i menadžment
Ključne reči: savremene strategije proizvodnje, proizvodnja odeće, izrada odeće na vreme, CAD sistem za konstrukciju odeće.
Savremeni uslovi poslovanja nameću da razvoj proizvodnih firmi ide ka nivou na kome će biti u stanju da se u veoma kratkom vremenskom periodu odazovu na zahteve tržišta. Stoga je u radu posmatrana konstrukciona priprema odeće pre uvođenja u proizvodnju CAD sistema za konstrukciju, modelovanje i gradiranje odeće. Utvrđeno je da je vreme konstrukcione pripreme različitih odevnih predmeta znatno manje upotrebom CAD sistema u poređenju sa tradicionalnim načinom konstrukcione pripreme odeće. Rezultati pokazuju da je za model M1 – dečija benkica vreme konstrukcione pripreme smanjeno na 34,31%, za model M2 – suknja vreme je smanjeno za 61,64% a za model M3 – pantalone vreme je smanjeno za 65,35%.
Stepen opremljenosti odevnih firmi, kojih u Srbiji ima oko 1200, je različit. Okruženje i uslovi pod kojima su ove firme osnovane u zadnjih nekoliko decenija uslovili su da veliki broj firmi nije u svom osnivanju bio utemeljen na inženjerskim znanjima koja prate odevnu proizvodnju. Najčešće je i zbog toga razgovor o odevnoj industriji u zemljama u tranziciji vezan za teškoće u kojoj se ona nalazi. Uobičajeno je da se čuje da je odevna i tekstilna industrija u krizi, da se smanjuje proizvodnja, smanjuje prodaja, skraćuje radno vreme, da se posluje sa gubicima. Sve ove vesti nameću zaključak da se firme teško snalaze u novonastalim okolnostima tj. okolina im sve manje daje mogućnost da uspešno posluju. Evidentno je da se određeni broj firmi ne može snaći u novonastalim uslovima poslovanja 1,2.
Gde treba tražiti razloge za ovakvo stanje nekad vrlo uspešnih firmi odevne industrije? Svakako u novonastalnim okolnostima privređivanja i problemima koji te okolnosti prate. Problemi sa kojima se najčešće danas susreću proizvođači odeće uglavnom su:
potreba za širom kolekcijom i čestim promenama uzoraka, promene zahteva potrošača, promene običaja odevanja, pojava zasićenosti tržišta, pritisak robe iz uvoza, promena u ritmu naručivanja od strane trgovina i sl.
Da bi se izašlo iz ovakvog stanja moraju se koristiti iskustva onih koji su imali iste ili slične probleme i koji su te probleme uspešno rešili. Sva rešenja uglavnom se kreću ka impresivnom smanjenju troškova svih učesnika u tekstilnom lancu. Za početak rešavanja problema najčešće se uzima analiza postojećeg stanja firme. Analizom se obično konstatuje da je došlo do zamora u funkcionisanju firme. Za ozdaravljenje najčešće se nude sledeća rešenja 1,2.
primena proizvodne strategije Just-in-Time (upravo na vreme) za rešavanje nepotrebnih zaliha na skladištu; ravnomerna nabavka materijala u skladu sa potrebama firme; uvođenje CIM koncepcije sa elektronskim računarima u upravljanju i fleksibilne proizvodnje u svim fazama; uvođenje Total Quality Management (potpunog upravljanja kvalitetom) za sveobuhvatno osiguranje kvaliteta; primena integralnog marketinga za potpuno usmeravanje svih pogonskih funkcija prema potrebama tržišta i sl.
Savremeni uslovi poslovanja nameću da razvoj proizvodnih firmi ide ka nivou na kome će biti u stanju da se u veoma kratkom vremenskom periodu odazovu na zahteve tržišta. Ovo pred firme postavlja potpuno nove i jako stroge organizacione i proizvodne uslove jer se u vrlo kratkom vremenu mora pripremiti proces proizvodnje, prilagoditi proizvodne linije, mašine i uređaji kao i radnici za iznenadne i brze promene. Da bi ovi zahtevi bili ispunjeni neophodno je da firme raspolažu savremenom opremom 3 . Opstanak na tržištu i uspešnost u borbi sa konkurenciom prisiljava firme da uvek iznalaze nova rešenja i da preduzimaju korake ka impresivnom smanjenju troškova, kako u samoj proizvodnji tako i kod svih učesnika u tekstilnom lancu 1,2. Stoga se danas pribegava novim strategijama prizvodnje odeće. QRS je strategija brzog odziva na zahteve tržišta, od identifikacije želja i potreba potrošača odevnih predmeta, uočavanja modnih trendova, evidencije povećanja potražnje ili nedostatka pojedninih artikala na tržištu. Ovom strategijom bi se morao osigurati odziv na zahteve tržišta za samo
nekoliko dana, kao što je to šematski prikazano na slici 1 4 , gde se uočava velika razlika dosadašnjih i savremenih težnji u terminiranju proizvodnje odevnih predmeta 3 . Pored strategije QRS, pred proizvođače odeće se nameće i posebna vrsta proizvodne strategije tzv. JIT strategija – tačno na vreme ili u zadatim vremenskim rokovima. Ona je, pred savremenu odevnu industriju, postavila potpuno nove i vrlo stroge organizacione i proizvodne uslove, koji se ogledaju u pripremi procesa proizvodnje u vrlo kratkom vremenskom periodu, kao i u prilagođavanju proizvodnih linija, mašina, opreme i ljudstva za iznenadne i brze promene, koje su dodatno otežane malim proizvodnim serijama. Na taj način poslovi pripreme proizvodnje predstavljaju značajan faktor navedenih strategija 3 .
Slika 1: Tendencije smanjenja trajanja ciklusa proizvodnje odevnih predmeta
Svedoci smo više projekata u zemljama u tranziciji koji imaju za cilj razvoj preduzetništva. Jedan od tih projekata u Srbiji bio je i USAID/SEDP projekat. Cilj SEDP projekta bio je smanjenje troškova proizvodnje primenom inžinjerske tehnike u proizvodnji odeće pri čemu su zadržani standardi kvaliteta. Faze projekta uključivale su uspostavljanje redosleda operacija izrade na svim modelima odeće, definisanje izgleda najefikasnijeg radnog prostora, uspostavljanje najefikasnije metode rukovođenja izrade studije vremena za svaku operaciju u cilju ostvarenja tačnog standarda, izračunavanje broja potrebnih mašina prema tipu mašina, postavljanje mašina u proizvodne linije prema redosledu pojedinih operacija, priprema načina obuke za usavršavanje za svakog operatera i obrazovanje kontrolne liste dnevnog učinka za svaku mašinu ili radnu stanicu. Pojedinačni koraci koji su preduzimani u realizaciji projekta podrazumevali su pripremu odgovarajuće dokumentacije koja prati obavljanje sledećih poslova:
Projekat je obuhvatao više desetina privatnih odevnih firmi u Srbiji. Rezultati projekta ogledaju se u smanjenju vremena izrade odevnih predmeta u rasponu od 5% pa u nekim slučajevima do 40%. Prosečno smanjenja vremena izrade odeće posmatrano za sve firme koje su obuhvaćene projektom kretalo se oko 12%. Autori ovog rada bili su i učesnici USAID/SEDP projekta. Međutim, teško je prezentovati način na koji se došlo do ovih rezultata, jer je pristup rešavanja problema u svakoj firmi prvenstveno subjektivan i zasniva je pored inženjerskih znanja i na ličnom iskustvu. Osim toga svaka odevna firma ima svoje karakteristične probleme sa kojima se susreće u svom poslovanja pa je i iz tog razloga teško napraviti sveobuhvatnu sistematizaciju rešavanja tih problema.
Povećanjem tehničke opremljenosti konstrukcione pripreme, znatno se smanjuje zamor radnika, uz znatan porast proizvodnosti. Uticaj konkurencije uslovio je danas da se tendencija u izradi odeće ogleda u smanjenju vremena izvođenja tehnoloških operacija uz očuvanje kvaliteta, jer od toga zavisi proizvodnost, kapacitet proizvodnje i cena odevnog predmeta. Iz tog razloga neophodno je pri projektovanju odevnih proizvoda voditi računa o sirovinsko sastavu i karakteristikama materijala kao i o tehnologiji njegove prerade 5-11. Stoga je u radu posmatrana konstrukciona priprema
razvijeni alati za kreiranje: ušitaka, nabora, šavova, napredne tehnike mjerenja, nabori, simetrično (u ogledalu) otvaranje krojeva, brzo i jednostavno modifikovanje postojećih krojnih delova, dodavanje šavova i kreiranje uglova među njima, brojne funkcije za kreiranje nabora, ušitaka kao i njihovo modelovanje, re-konfiguracija radne okoline Modarisa omogućava modifikaciju izgleda programa kao i sastavljanje novih menija s funkcijama koje operateri najviše upotrebljavaju, mogućnost povećanja krojnih delova u zavisnosti o procentu skupljanja materijala, jednostavna i brza izrada podstave, međupodstave i fiksira (lepila) krojnih delova, široka kontrola unutrašnjih oznaka kao što su urezi, mesta za dugmad, rupice, tekst, linije i drugih elemenata potrebnih za potpuno uređivanje krojeva precizna kontrola krojnih delova i simuliranje njihovog sastavljanja, kao i provera mera po linijama šivenja ili rezanja automatsko upravljanje odnosom između linije šivenja i linije rezanja, radom na jednoj od linija svako gradiranje se automatski izvede na drugoj liniji, kreiranje i brza provera gradiranja, ponovna orijentacija gradiranja, automatska kalkulacija proporcionalnog gradiranja, prenos gradiranja s već gradiranih modela na nove negradirane, kreiranje i provera gradiranja modela za svaki tip i veličinu, mogućnost kreiranja različitih varijacija postojećeg modela i izmene bilo kojeg parametra klikom miša u svakom trenutku rada, direktno iscrtavanje selektiranih krojnih delova na ploter ili printer, uvoz krojnih delova i modela sa drugih CAD sistema (Gerber, Assyst, Investronica ...) izvoz krojnih delova i modela na druge CAD sisteme (Gerber, Assyst, Investronica ...) i sl.
U radu su posmatrani poslovi konstrukcione pripreme tri različita odevna predmeta u pet odevnih veličina i to: dečije benkice (model M1), suknje (model M2) i pantalona (model M3). Benkica je izrađena od pamučne pletenine a suknja i pantalone od tkanine sirovinskog sastava pamuk 97% i elastan 3%. U tabelama 1 i 2 prikazano je vreme trajanja poslova tradicionalne konstrukcione pripreme kao i vreme trajanja konstrukcione pripreme uz upotrebu računara. Posmatrani su radnici u konstrukcionoj pripremi sa približno istim radnim iskustvom. Radnici su imali veliko radno iskustvo u tradicionalnom načinu konstrukcione pripreme, a njihov rad sa upotrebom CAD sistema trajao je 4-5 meseci, što je kratak vremenski period da radnici maksimalno ovladaju svim programskim opcijama koje nudi programski paket Modaris.
Tabela 1: Vreme trajanja poslova tradicionalne konstrukcione pripreme Posmatrani poslovi Vreme min, za modele: M1 M2 M Konstrukcija osnovnog kroja 57 75 92 Modelovanje 40 111 102 Kompletiranje 70 122 97 Gradiranje 72 362 252 Ukupno vreme 239 670 543
Tabela 2: je Vreme trajanja poslova konstrukcione pripreme sa upotrebom računara Posmatrani poslovi (^) Vreme min, za modele: M1 M2 M Konstrukcija osnovnog kroja 57 75 92 Modelovanje 25 70 60 Kompletiranje 45 70 45 Digitalizacija 15 17 15 Gradiranje 15 25 25 Ukupno vreme 157 257 237
U tabelama 1 i 2 obeleženo je sa: M1 – model 1 dečija benkice, M2 – model 2 suknja i M3 - model 3 pantalone.
Na slikama 4, 5 i 6 prikazane su prednosti upotrebe CAD sistema u odnosu na tradicionalni način konstrukcione pripreme za prikazane modele odevnih predmeta.
Slika 4: Uporedno vreme trajanja (u minutama) poslova konstrukcione pripreme za model M
Slika 5: Uporedno vreme trajanja (u minutama) poslova konstrukcione pripreme za model M
Slika 6: Uporedno vreme trajanja (u minutama) poslova konstrukcione pripreme za model M
U odevnoj industriji rad je organizovan na podeli velikog broja tehnoloških operacija izrade odevnih predmeta. Svaka tehnološka operacija traje kratko i zahteva značajno psihofizičko angažovanje radnika. Uspešnost proizvodnje odeće u velikoj meri zavisi od strukture i vremena izvođenja tehnoloških operacija. Stoga je u radu posmatrana konstrukciona priprema od koje u velikoj meri zavisi brzina pokretanja same proizvodnje tj. brzina odgovora proizvodnje na zahteve tržišta. Posmatrani su radnici u konstrukcionoj pripremi sa približno istim radnim iskustvom. Radnici su imali veliko radno iskustvo u tradicionalnom načinu konstrukcione pripreme, a njihov rad sa upotrebom CAD sistema trajao je 4-5 meseci, što je kratak vremenski period da radnici maksimalno ovladaju svim programskim opcijama koje nudi programski paket